Umjetnost u vrtlogu ratova: izazovi izraelske produkcijske kuće kojoj je Ukrajina drugi dom

U kolovozu su u Ljubljani i nekim okolnim mjestima u Sloveniji, slučajni prolaznici primijetili zanimljivu ekipu iz prošlog stoljeća. Naravno, mogli su vidjeti da je riječ o snimanju filma, posebice kad je kroz filmsku „vremensku mašinu“ prošao i ljubljanski gradski trg na kojem su snimane neke scene. A među ženama odjevenima u stilu 1950-ih, bilo je i nekoliko ortodoksnih Židovki, glumica kojima je bilo vrlo bitno jesti košer hranu pod kontrolom ortodoksnog rabina.

Budući da se u Sloveniji nisu mogli snaći, rješenje se je pronašlo u Zagrebu te smo tako, igrom slučaja, doznali da za zanimljiva zbivanja u susjedstvu. Ugodno nas je iznenadila vijest da film snima produkcijska kuća „LACO Films“ iz Izraela, a čije su serije „Mossad 101“ i „Bros“ i naši gledatelji mogli pratiti na Netflixu.

Iskoristili smo priliku te razgovarali s vlasnikom i osnivačem ove produkcijske kuće kojeg smo tada osobno upoznali, Michaelom Katrihom, a koji je također bio na filmskom setu i rado je pristao na intervju. Znatiželja je bila tim veća jer nam je bilo poznato da „LACO Films“ značajan broj filmova i drugih ostvarenja snima u Ukrajini gdje tvrtka također ima podružnicu.

Za početak, možete li se ukratko predstaviti? Vi ste Izraelac, ali ste rođeni u Azerbajdžanu, zar ne? Koliko dugo ste u filmskoj industriji?

Da, točno je. Ja sam Izraelac, ali sam rođen u Azerbajdžanu. Kad sam bio mali, moja obitelj je emigrirala u Izrael gdje živim od djetinjstva. Nisam odmah ušao u filmsku industriju. Imam partnera, svog najboljeg prijatelja, s kojim sam osnovao LACO Films.

Naša produkcijska kompanija postoji već više od 15 godina. Stekli smo reputaciju ne samo u Izraelu, već i u različitim dijelovima Europe te Sjedinjenih Američkih Država.

Koliko ste filmova i serija dosad producirali i gdje su prikazivani? Jeste li osvojili nagrade?

Mogu reći da imamo više od deset igranih filmova, odjel za servisnu produkciju, koprodukcijske projekte i mnoge različite smjerove. Tako da je pošteno reći da smo kolege i ja stvorili više od 30 velikih globalnih projekata. Osim toga, radimo i u oglašavanju, pa naša produkcijska kuća pokriva širok raspon područja. Zbog toga je tehnički nemoguće izbrojiti sve projekte koje smo dovršili – velike, male i tako dalje – jer smo stalno u pokretu.

Dobitnici smo nagrada i priznanja s različitih festivala. Također, redovito sudjelujemo na festivalima kategorija C, B i A, pa i sljedeće godine planiramo sudjelovati s našim aktualnim i nadolazećim radovima. Uskoro idemo na premijeru vrlo važnog dugometražnog dokumentarnog filma u Ukrajini. Taj film govori o židovskoj zajednici koja je odlučila ostati živjeti u Ukrajini i boriti se za teritorij Ukrajine.

Vaše podružnice nalaze se u Izraelu, Ukrajini i Gruziji. Kako su ratovi (između Ukrajine i Rusije, te Izraela i Palestine) utjecali na vaše poslovanje, budući da ste na tim lokacijama puno snimali?

Naravno, kao što sam već spomenuo, važno nam je i simbolično da premijeru našeg filma imamo baš u Ukrajini, s obzirom na kontekst. Naš drugi ured je oduvijek bio u Ukrajini. Imamo velik ukrajinski tim; dio našeg tima, dio naše obitelji, pa čak i moj partner su rođeni u Ukrajini. Tako da biste mogli reći da je Ukrajina za nas dom, baš kao i Izrael.

Zbog svega što se je dogodilo morali smo privremeno preseliti naš ured u Gruziju, ali nismo zatvorili mogućnosti u Ukrajini te smo nastavili ondje raditi, uglavnom na dokumentarnom polju. Naš film „Zajednica“ („The Community“) imat će premijeru 31. listopada u Ukrajini.

Što se tiče svega što se dogodilo i što se događa između Izraela i Palestine, sve što mogu reći jest da mi to donosi veliku bol i tugu. Nevjerojatno je teško i nikada nisam mogao zamisliti da ću svjedočiti nečemu takvom u svom životu.

Kako ovaj rat u Izraelu utječe na izraelsku filmsku industriju općenito?

Naravno, percepcija izraelskih proizvoda i timova promijenila se u različitim zemljama – nažalost, ne nabolje. Ljudi ili potpuno izbjegavaju sudjelovanje ili nisu voljni ili pokazuju naznake antisemitizma, ako ne i otvoreni antisemitizam.

Godine 2022. snimili ste kratki film pod nazivom „Make Love“, koji istražuje romantičnu vezu između boraca na suprotnim stranama – Izraela i Palestine. Je li taj film prikazan u Izraelu i kakve su bile reakcije? Jeste li snimili druge filmove ili serije inspirirane tim sukobom ili su neki u planu? Koliko slobode imaju izraelski filmaši u obradi teme rata?

Nažalost, taj film nije prikazan u Izraelu zbog osjetljivosti teme, iako je bio vrlo uspješan u inozemstvu, dobivši nekoliko nagrada i priznanja na filmskim festivalima. Filmaši u Izraelu imaju potpunu slobodu za samoizražavanje; međutim, na publici je da ili cijeni ili zanemari neko djelo zbog osjetljivosti ili težine njegove teme.

Šira publika vas možda prepoznaje zahvaljujući seriji "Mossad 101", koja je premijerno prikazana 2015. na izraelskoj televiziji Channel 2, a bila je dostupna i na Netflixu od 2016. Kako je došlo do suradnje s Netflixom?

To je uslijedilo nakon mnogo rada, i unatoč izazovima, serija je bila uspješna po gledanosti u Izraelu. Netflix je odlučio otkupiti je za svoju knjižnicu.

Ove godine Netflix je počeo prikazivati originalnu komediju "Bros", koju je producirao LACO Films. Kakve su reakcije na seriju i jeste li zadovoljni? Hoće li se suradnja s Netflixom nastaviti i imate li već planove za drugu sezonu serije?

Serija je objavljena prilično nedavno, pa je prerano za prognoze – treba vremena. Trenutačno ne možemo predvidjeti ništa, ali naravno, vjerujemo u sve naše radove i nadamo se najboljem. Cilj nam je da mnogi naši projekti budu dostupni na platformama poput Netflixa, HBO-a i drugih globalno priznatih platformi.

Krajem kolovoza bili ste u Sloveniji gdje ste snimali film, a tada ste nam otkrili samo da ima religijsku tematiku i da glume religiozne židovske glumice. Možete li nam reći nešto više o tom filmu (ili seriji)? I zašto ste izabrali Sloveniju kao lokaciju za snimanje?

Prije svega, prije nego što odaberemo zemlju u kojoj ćemo snimati, proučavamo lokacije koje će nam trebati. Naravno, u svemu postoji čarolija filma i ponekad jednu zemlju možemo pretvoriti u potpuno drugu – sve ovisi o arhitekturi, zgradama, lokacijama i mogućnostima snimanja. U tom kontekstu govorim o filmskim ekipama koje su tamo dostupne. Vjerujem da Slovenija ima snažan i talentiran tim; stvarno smo uživali u ovom iskustvu. Bilo je prekrasno i impresivno, i siguran sam da ćemo se vratiti više puta.

Priča sama po sebi govori o odnosu između majke i kćeri te njihovom izazovnom životnom putu, ističući koliko su duboko povezane kroz cijeli život. Na kraju, moramo se sjetiti da je obitelj prva i najvažnija stvar.

Je li vam ovo bila prva suradnja s religioznim židovskim glumcima (glumicama) i je li bilo izazovno raditi s njima s obzirom na ograničenja (npr. ne rade na Šabat, zabrana fizičkog kontakta između muškaraca i žena koji nisu u braku ili rodbinski povezani, konzumacija samo košer hrane koja nije lako dostupna, pogotovo u Sloveniji itd.)?

Ovo je naš šesti religiozni film. Usavršili smo svoje vještine i stručnost u komunikaciji kako bismo učinkovito upravljali cijelim procesom i organizirali sve dane snimanja, posebno uzimajući u obzir ograničenja koja ste spomenuli. Dakle, možemo samouvjereno reći da znamo kako raditi u ovom kontekstu i to nas ni najmanje ne sputava.

Jeste li razmišljali o snimanju u Hrvatskoj? Hrvatska je poznata kao lokacija na kojoj su se desetljećima snimali poznati filmovi i serije poput „Igre prijestolja“.

S užitkom. Ako ćemo imati projekt u kojem lokacije i postavke Hrvatske dobro odgovaraju, rado bismo snimali tamo. Ali opet, želim naglasiti da se nikada ne ograničavamo na određene regije. Eksperimentiramo, i uskoro ćemo raditi na projektu u Aziji. Mogu reći da je to uzbudljivo, jedinstveno te donosi puno adrenalina – ponekad je stresno, a ponekad nevjerojatno radosno. Ova mješavina emocija vjerojatno je razlog zašto smo osnovali ovu kompaniju i nastavljamo raditi svaki dan. I, općenito, naš tim dijeli taj duh. Jako mi je drago što je to slučaj i siguran sam da ćemo se još puno puta sresti. Hvala vam.