Pronađena drevna uljna svjetiljka s ukrasom menore stara oko 1700 godina

U Nacionalnom kampusu za arheologiju Izraela Jay i Jeanie Schottenstein prigodom blagdana Hanuke, a u sklopu konferencije Ministarstva za kulturnu baštinu, predstavljena je nevjerojatno očuvana uljna svjetiljka. Ukrašena drevnim židovskim ukrasima - menorom iz Hrama, lopaticom za mirisne žrtve (ketoret) i lulavom, odnosno granom palme datulje - nedavno je otkrivena tijekom arheoloških iskapanja Izraelske uprave za starine u blizini Maslinske gore u Jeruzalemu.

Ovaj jedinstveni nalaz, koji je, sudeći prema tragovima čađe na mlaznici, služio za rasvjetu prije otprilike 1700 godina, pruža fascinantan uvid u židovski kulturni i vjerski život tog razdoblja.

Dokaz o postojanju židovskog naselja

„Umjetnička izrada svjetiljke, koja je pronađena u cijelosti očuvana, čini je izvanrednim i iznimno rijetkim nalazom“, rekao Michael Chernin, voditelj iskapanja u ime Izraelske uprave za starine. Menora, lopatica za mirise i lulav su simboli povezani s Hramom.

„Ovaj nalaz posebno iznenađuje jer imamo vrlo malo dokaza o postojanju židovskog naselja u i oko Jeruzalema iz tog razdoblja. Nakon što je rimski car Hadrijan ugušio Bar Kohbin ustanak 135. godine, Židovi su protjerani iz grada. Svjetiljka s Maslinske gore jedan je od rijetkih materijalnih tragova židovske prisutnosti oko Jeruzalema u razdoblju od 3. do 5. stoljeća n.e.“

Ukrasi u Beit Nattif stilu

Prema Benjaminu Storchanu, istraživačkom arheologu Uprave za starine Izraela, svjetiljka pripada takozvanom „Beit Nattif“ tipu. Beit Nattif je povijesno-arheološko nalazište smješteno u blizini današnjeg Bet Šemeša u Izraelu. Ovo mjesto je poznato po nalazima iz rimskog i bizantskog razdoblja, uključujući radionice za proizvodnju keramike. Upravo su ondje 1930-ih godina arheolozi identificirali radionicu u kojoj su se izrađivale prepoznatljive uljne svjetiljke, danas poznate kao „Beit Nattif“ tip.

Ove svjetiljke karakteriziraju specifični ukrasi, poput geometrijskih uzoraka i religijskih simbola, uključujući prikaze menore, lulava i drugih elemenata povezanih sa židovskom kulturom. Beit Nattif stoga pruža važne informacije o svakodnevnom životu, umjetnosti i vjeri stanovnika tog područja tijekom kasnog rimskog i ranog bizantskog razdoblja. Mjesto je značajno za razumijevanje regionalne povijesti jer otkriva kako su lokalni zanati bili prilagođeni kulturnim i vjerskim potrebama židovske zajednice.

Menora čuva sjećanje na Hram

I ova je svjetiljka ukrašena geometrijskim motivima, dok je u središtu detaljan prikaz sedmokrake menore s tronožnim postoljem.

„Uljne svjetiljke s prikazima menore iznimno su rijetke, a samo nekoliko sličnih primjeraka Beit Nattif tipa nalazi se u Arhivu nacionalnog blaga. Simboli na svjetiljci nisu slučajno odabrani, već predstavljaju fascinantno svjedočanstvo povezanosti svakodnevnih predmeta i vjerskih uvjerenja drevnih stanovnika Jeruzalema. Čini se da je svjetiljka pripadala Židovu koji ju je kupio zbog njezina vjerskog značaja i povezanosti s uspomenom na Hram.“, rekao je Storchan.

„Vidljivo je da je izrađivač svjetiljke posvetio mnogo vremena i truda njezinom ukrašavanju,“ dodaje. „Svjetiljka je izrađena koristeći fino i detaljno izrezbarene kalupe od vapnenca, uz pomoć bušilica i dlijeta. Kalupe su činila dva dijela (gornji i donji). Za izradu svjetiljke, lončar je pritiskao glinu u kalupe i zatim ih spajao. Na kraju je posuda pečena i postala spremna za uporabu. Ova metoda izrade svjetiljki omogućila je precizne dizajne te dodatak delikatnih i složenih ukrasa.“

Svjetla prošlosti svijetle i danas

Menora iz Hrama postala je židovski simbol tijekom razdoblja Drugog Hrama. Međutim, nakon razaranja Hrama, prikaz menore postao je važna ikona u židovskom kolektivnom sjećanju, kako u Izraelu, tako i u dijaspori. Menora se povremeno pojavljuje na osobnim predmetima poput uljnih svjetiljki, koje su, kao posude za osvjetljenje, možda budile osjećaj paljenja menore u Hramu, ističu arheolozi.

Ministar kulturne baštine, rabin Amichai Eliyahu, izjavio je: „Ova jedinstvena uljna svjetiljka, koja na uzbudljiv način nosi simbole Hrama, povezuje svjetla prošlosti s današnjim blagdanom Hanuke i izražava duboku i dugotrajnu vezu izraelskog naroda s njegovom baštinom i uspomenom na Hram.“

Izvor: Israel Antiquities Authority