Dani posta u židovskom kalendaru i kako sigurno postiti

U židovskom je kalendaru šest datuma u godini tijekom kojih se posti, odnosno suzdržavamo se od hrane i vode. Dva posta su posebno važna i duboko ukorijenjena u židovskoj tradiciji – post za Jom Kipur i Tiša b'Av. Uz ta dva posta, ujedno najdulja po trajanju, vezana su i druga ograničenja koja vrijede za dane tugovanja; tog se dana ne tušira, ne šminka, ne stavlja mirise, ne nosi se kožna obuća i slično.

Osim njih, postoje i četiri mala posta koja su trajanjem kraća i tijekom kojih nema tih dodatnih zabrana. Razne zajednice imaju i neke druge dane posta kojima također obilježavaju najčešće žalosne ili tragične događaje. A tu su i individualni postovi, kad se pojedinci odlučuju da neće jesti i/ili piti, bilo zbog tugovanja, traženja Božje milosti, duhovne introspekcije, izražavanja zahvalnosti Bogu, uoči vjenčanja…

Recimo i to da se uz postove vežu i određene molitve, bilo da se uključuju u molitvene službe u sinagogama ili da ih vjernici mole sami.

Duboko ukorijenjena praksa

Dakle, post (ta'anit) je u judaizmu duboko ukorijenjena praksa. U stara vremena, postovi su bili uobičajeni i prakticirali su se tijekom cijele godine u raznim situacijama, često proglašavani u kratkom roku, nešto poput „hitne duhovne pomoći“. U Talmudu se posebno raspravlja o postovima koji bi se proglašavali u situacijama ugroze, kao što su bile suše, kuga ili napadi pljačkaških vojski. Nekih su se postova pridržavale samo vođe zajednica, a neki bi bili proglašeni za sve odrasle osobe. Zato je postojao poseban kalendar, nazvan Megillat Ta'anit (Svitak posta), koji je donosio popis svih dana u kojima nije bilo dopušteno postiti.

Također, postoje pisani dokazi da su neki pojedinci redoviti post učinili svojom privatnom duhovnom praksom. Na primjer, tijekom tri godine koliko su Rimljani opsjedali Drugi hram, rabin Tzadok (koji je bio svećenik u hramu) neprestano je postio u nastojanju da spasi hram i grad. Danas su takvi hitni postovi rijetki, no još uvijek postoje situacije, kao što je to bila pandemija koronavirusa, tijekom koje su neke zajednice u Izraelu proglasile post.

Veliki i mali postovi

Šest je postova u godini kojih će se u današnje vrijeme pridržavati religiozni Židovi.

Veliki postovi traju od zalaska sunca jednog dana do zalaska sunca sljedećeg dana, odnosno 25 sati. Obavezni su za sve odrasle i zdrave osobe, a tijekom posta vrijede i mnoge specifične zabrane kao što su zabrana nošenja kožnih cipela, kupanja ili općenito pranja tijela, korištenja parfema ili losiona, intimnih odnosa i drugo. Veliki su postovi:

• Jom Kipur (Dan pomirenja) - najsvetiji dan u židovskom kalendaru. Post je obvezan za sve odrasle, zdrave osobe, a uz suzdržavanje od hrane i pića, postoji još niz zabrana, uključujući rad i uporabu elektroničkih uređaja. Glavni fokus je na pokajanju, molitvi i traženju oprosta.
• Tiša b'Av (Deveti Av) - ovaj dan obilježava uništenje oba Hrama u Jeruzalemu, kao i neke druge tragične događaje u židovskoj povijesti. Tiša b'Av uključuje post, molitvu i čitanje žalobnih tekstova, poput Knjige tužaljki.

Mali postovi traju od zore do zalaska sunca, dakle značajno kraće od velikih postova, te nema dodatnih zabrana.  Najvažniji među njima su:

• Gedalijin post (Tzom Gedaliah) - održava se trećeg dana mjeseca Tišri, u spomen na ubojstvo Gedalije, upravitelja Judeje nakon razaranja Prvog Hrama.
• Deseti Tevet (Asara b'Tevet) - obilježava početak opsade Jeruzalema babilonskom vojskom koja je dovela do razaranja Prvog Hrama.
• Sedamnaesti Tamuz (Šiva Asar b'Tamuz) - ovaj dan označava proboj zidina Jeruzalema prije uništenja Drugog Hrama.
• Esterin post (Ta'anit Ester) - održava se dan prije blagdana Purim te je povezan s molitvom i postom kraljice Ester prije nego što se obratila kralju Ahasveru u nadi da će spasiti svoj narod.

Tko ne posti?

Postovi, bilo oni veliki ili mali, nisu obavezni za djecu koja nisu vjerski punoljetna (za dječake u dobi do 13 godina i djevojčice u dobi do 12 godina), trudnice i dojilje, osobe koje su bolesne, kao i starije osobe ako im to zdravlje ne dopušta.

Općenito, kad je post štetan za zdravlje, preporučuje se konzultirati rabina kako bi se pokušao pronaći način kojim će se osigurati da se poštuje Halaha, ali i zaštiti zdravlje. Tako im se, primjerice, za te dane posta često savjetuje da se ograniči u određenoj mjeri unos hrane i vode, da obroci budu „posni“ i slično ili pak da se uopće ne pridržavaju posta.

Kako sačuvati zdravlje tijekom posta

Postovi su u današnjoj zapadnjačkoj kulturi posebno popularni te se ističu zdravstvene blagodati povremenog ustezanja od hrane. No takozvani „suhi post“, a koji podrazumijeva da se u tom vremenu niti ne pije bilo kakva tekućina, izložen je raznim kritikama, posebice zbog rizika od ozbiljne dehidracije koja može ugroziti i život.

Židovi poste generacijama te su do danas dobro poznata pravila sigurnog posta. O tome se posebno raspravlja tijekom Jom Kipura kada vrlo često poste čak i sekularni Židovi.

Savjeti za siguran post

Uoči velikog posta mediji su puni savjeta kako se pripremiti za post te kako sigurno postiti, a upute izdaje i izraelsko Ministarstvo zdravstva. Ovom prilikom donosimo savjete za period prije, tijekom i nakon posta Sveučilišta Cornell.

Prije posta:

• Dobro se hidrirajte. Obavezno pijte puno tekućine dan ili dva prije Jom Kipura kako biste smanjili dehidraciju.
• Jedite razumno dobro. Nemojte se prejedati, ali svakako jedite normalne obroke i unosite dovoljno proteina i ugljikohidrata dan prije posta.
• Smanjite unos slane i začinjene hrane koja bi kasnije, tijekom posta, samo pojačala žeđ.
• Smanjite unos kofeina iz kave, čaja, gaziranih pića te drugih izvora u tjednu koji prethodi Jom Kipuru.

Tijekom posta:

• Nosite odjeću koja će vam pomoći da se prilagodite temperaturi okoline, odnosno da vam ne bude pretoplo ili prehladno.
• Šetajte uokolo i udahnite svježi zrak što je više moguće, ali izbjegavajte bilo kakvu napornu aktivnost. Možda ćete se zapravo osjećati bolje ako se krećete umjesto da ležite.
• Udisanje mirisa začina dopušteno je na Jom Kipur i može biti okrepljujuće.

Nakon posta:

• Prekinite post tako što ćete najprije piti tekućinu koja će se brzo apsorbirati na prazan želudac i rehidrirati vas.
• Pređite na redovnu hranu, ali pokušajte ne jesti prebrzo.

Ovi savjeti mogu vam pomoći i tijekom ostalih dana posta, posebno ako nikada niste postili. Iako su manji postovi kraćeg trajanja i uz manje zabrana, to ne znači da moraju biti laki.