U judaizmu se davanje siromašnima ne smatra velikodušnim, plemenitim činom; to je jednostavno čin pravednosti, ispunjavanje dužnosti, davanje siromašnima onoga što im pripada.

Postavljanje mezuza na vrata židovskih domova je drevni običaj; vjeruje se da se mezuze koriste više od 3.000 godina iako nisu uvijek bile u obliku u kojem ih poznajemo danas, kao zatvorene kutijice s pergamentom.

Duži ili kraći kovrčavi zalisci danas se najčešće mogu vidjeti još samo kod muškaraca u ultraortodoksnim židovskim zajednicama koji i dalje slijede zapovijed zapisanu u Tori.

Prema židovskoj tradiciji, svakoga bismo dana trebali izgovoriti 100 blagoslova. Blagoslovima iskazujemo svoju zahvalnost Stvoritelju doslovno na svemu.

Pokrivanje glave, kako kod muškaraca, tako i kod udanih žena, važan je dio tradicije koji se, među sekularnim Židovima, danas uglavnom svodi samo na onu mnogima poznatu i prepoznatljivu malu, okruglu „židovsku kapicu“ – kipu, odnosno jarmulku. No kada je riječ o tradicionalnim Židovima koji strogo drže do običaja, postoji i čitav niz drugih pokrivala za glavu.

Kad bi vas netko pitao koji je danas datum, vaš bi se odgovor gotovo sigurno temeljio na gregorijanskom kalendaru. Godina je, naravno, 2024. No, kada je riječ o židovskom, odnosno hebrejskom kalendaru, bliži se kraju 5784.

Od drevnih plesova u vinogradima do suvremenih proslava, Tu B'Av predstavlja dan kada ljubav zauzima posebno mjesto u srcima mnogih Židova.

Klezmer je više od glazbe, to je svjedočanstvo bogate i kompleksne povijesti židovskog naroda. Kroz svoje dinamične melodije i emotivne izraze, klezmer nudi jedinstven uvid u kulturu i tradiciju aškenaskih Židova.

Ako bi vas netko pitao kojim jezikom govore Židovi, vjerojatno bi vaš odgovor bio ili hebrejski ili jidiš. Mnogi čak misle da su hebrejski i jidiš jedno te isto. No kod Židova nema jednostavnih odgovora, pa tako ni kada je riječ o jeziku ili točnije – jezicima.