Tiša B'Av: crni datum u židovskoj povijesti

Prošlog su tjedna mediji objavili vijest da obavještajni izvori raspolažu dokazima o planu Irana da napadne Izrael na Tiša B'Av kao odgovor na atentat na čelnika Hamasa, Ismaila Haniyeha.

U skladu je to sa strategijom koju uobičajeno koriste neprijateljske države Izraela, nastojeći pojačati psihološki učinak ratovanja napadajući ciljeve na „prikladne“ datume. Tako nije bio slučajno odabran ni 7. listopad za krvoproliće – osim što je toga dana bio Šabat, slavio se je i blagdan Simhat Tora, a bila je i godišnjica poznatog Jom Kipurskog rata iz 1973. godine.   

Tiša B'Av (ove godine taj dan pada na 12., odnosno 13. kolovoz) bio bi idealan izbor za razoran, osvetnički napad, budući da je riječ o najtužnijem danu u židovskom kalendaru koji se obilježava strogim postom i molitvom.

Tužne obljetnice

Deveti dan židovskog mjeseca ava (naziv blagdana, Tiša B'Av, doslovno znači deveti av), kulminacija je razdoblja od tri tjedna žalovanja zbog uništenja Svetih Hramova u Jeruzalemu. Naime, na taj isti datum su oba Hrama zapaljena i uništena – prvi je uništen 423. godine pr. n. e., a drugi 69. g. n. e. (navedene godine odnose se na rabinsko datiranje uništenja hramova, a ne akademsko).

No, to nije bila i jedina tragedija u židovskoj povijesti koja se je odigrala 9. ava.

1313. g. pr. n. e. – toga je dana, opisuje Tora, narod Izraela plakao jer su čuli od svojih uhoda da je Obećana zemlja, u koju su namjeravali ući, neosvojiva. Izgubili su vjeru u božje obećanje te su se žalili Mojsiju da će se radije vratiti u egipatsko ropstvo, nego da ih ubiju Kanaanci. Bog je bio jako nezadovoljan njihovim nepovjerenjem u Njegovu moć i zato ta čitava generacija nikada nije doživjela ulazak u Svetu zemlju.

133. g. – brutalnim pokoljem u posljednjoj bitci kod grada Betara okončana je pobuna Židova protiv rimske vlasti. Toga je dana poginuo i vođa pobune, Simon bar Kohba.

1290. g. – odluka engleskog kralja Edwarda I. da protjera sve Židove iz kraljevine upravo na taj datum, vrlo vjerojatno nije bila slučajna podudarnost kao prethodnih stoljeća. Naime, Židovi su tada već obilježavali Tiša b'Av tugovanjem, pa se je kralj pobrinuo da tuguju još više – 18. srpnja 1290. g. izdao je kraljevski dekret prema kojem su svi Židovi trebali biti protjerani iz Engleske do 1. studenog.

1492. g. – 31. ožujka su španjolska kraljica Isabella i njezin suprug Ferdinand naredili da se Židovi protjeraju iz njihove zemlje. Židovima je dan rok od četiri mjeseca da urede svoje poslove i napuste kraljevinu Španjolsku, a taj zadnji rok za napuštanje zemlje bio je, prema hebrejskom kalendaru, Tiša b'Av.

Kako se obilježava Tiša B'Av?

Spomenuta tri tjedna, a posebice prvih devet dana mjeseca ava, obilježeno je određenim ograničenjima u skladu s tugovanjem. Navečer, 8. ava, počinje strogi post te traje do sumraka 9. ava.

Tijekom tog dana religiozni Židovi ne jedu, niti piju (čak ni vodu), ne organiziraju slavljeničke događaje poput vjenčanja niti razne druge radosne svečanosti, ne šalju poklone, ne odlaze na izlete, ne uče Toru… Općenito je razdoblje od tri tjedna poznato kao period u kojem će čak i mnogi sekularni Židovi izbjegavati proslave, putovanja i zabave.

Hoće li Iran napasti Izrael i kada ili će to učiniti Hezbolah napadom iz Libanona, ubrzo ćemo saznati, no Izrael će ga, ističu njegovi čelnici, svakako dočekati spreman.