Doxxing: Stotine australskih Židova izloženo maltretiranju zbog curenja podataka iz WhatsApp grupe

Nakon terorističkog napada na Izrael 7. listopada 2023., a posebno nakon propalestinskih prosvjeda ispred Opere u Sydneyju u kojoj se je dva dana kasnije održao koncert potpore Izraelu, australski umjetnici i kreativci okupili su se u privatnoj WhatsApp grupi kako bi međusobno dijelili razmišljanja i osjećaje, odnosno pružili jedni drugima podršku.

No 7. veljače 2024. procurili su privatni podaci mnogih od članova grupe i počeli su se masovno dijeliti po društvenim medijima, a uključivali su tablicu s imenima, radnim mjestima i citatima članova grupe te oko stotinu fotografija. Objava liste nazvane „Zio600“ imala je za članove grupe teške posljedice.

Znam gdje živiš...

Jewish Independent izvijestio je da je jedna židovska obitelj u Melbourneu morala zatvoriti svoju trgovinu i sakriti se nakon što je primila poruku s fotografijom svog djeteta u kojoj je pisalo: „Znam gdje živiš.“ Njihova je trgovina vandalizirana porukama „Bez Židova“.

Mnogi umjetnici i glazbenici prijavljuju značajne gubitke prihoda. Jedna je umjetnica, koja je željela ostati anonimna, izjavila za medije: „Nekada sam imala po jednu predstavu tjedno. Od 7. listopada imala sam jednu predstavu.“ Također je spomenula da je obećano javno financiranje velikog projekta odjednom postalo nedostupno. Ista je umjetnica prijavila da je primala višestruke agresivne poruke dnevno, što ju je dovelo do toga da se povuče s društvenih mreža.

Jedna profesorica u židovskoj srednjoj školi u Melbourneu, primala je stalne telefonske pozive s optužbama da je „suučesnica u genocidu“ i prijetnjama.

Neki su pojedinci izgubili dugogodišnje profesionalne odnose. Jedan je glazbenik izbačen iz benda s kojim je svirao osam godina, označen kao „rasist“ zbog svog percipiranog cionističkog stava.

Za doxxing odgovorna dopisnica New York Timesa

Ovih je dana objavljeno da je za curenje osobnih podataka odgovorna novinarka New York Timesa Natasha Frost sa sjedištem u Melbourneu. Nakon što je priznala povredu podataka, New York Times je najavio da će protiv nje pokrenuti pravni postupak.

Frost je preuzela i podijelila 900 stranica sadržaja iz privatne WhatsApp grupe. Podijelila je dokument, kaže, s još jednom osobom te je on nakon toga distribuiran i zloupotrijebljen „bez njezina znanja i pristanka“. „Bila sam šokirana ovim događajima koji su mene i mnoge druge doveli u strašnu opasnost”, rekla je u intervjuu za Wall Street Journal. „Duboko žalim zbog svoje odluke.“

I New York Times „pere ruke“, izjavljujući da je Natasha prekršila etiku te da je to učinila bez znanja ili odobrenja Timesa.

Zabranjuje li zakon doxxing?

Doxxing (ili doxing) je praksa javnog objavljivanja privatnih ili osjetljivih informacija o osobama bez njihovog pristanka, često s namjerom uznemiravanja, zastrašivanja ili nanošenja štete. Ove informacije mogu uključivati pravo ime, adresu, telefonski broj, e-mail adresu, radno mjesto, informacije o obitelji i druge osobne podatke. Doxxing, što je vidljivo i iz ovog slučaja, može biti izrazito štetan jer izlaže žrtvu potencijalnim prijetnjama, uznemiravanju ili drugim oblicima napada, kako online, tako i u stvarnom životu.

Ovaj oblik napada često se koristi kao sredstvo osvete, prijetnje ili pritiska, a može imati ozbiljne pravne i psihološke posljedice za žrtvu. U mnogim zemljama doxxing je ilegalan i može rezultirati kaznenim prijavama protiv počinitelja.

U Australiji doxxing još uvijek nije protuzakonit, ali postoje neke mjere za zaštitu žrtava. Kao rezultat incidenta, između ostalog, australska vlada najavila je da će razmotriti reforme Zakona o privatnosti. U ožujku 2024. počeli su raspravljati o predloženim građanskim reformama za rješavanje prakse doxxinga.

Mark Dreyfus, australski državni odvjetnik, predstavio je zakon kojim se zabranjuje doxxing. Prema Christophu Schmonu, direktoru međunarodne politike u neprofitnoj organizaciji Electronic Frontier Foundation za građanske slobode, incident bi mogao katalizirati novi zakon, koji bi doxxing učinio nezakonitim. U SAD-u takav savezni zakon ne postoji.

Australski premijer Anthony Albanese u veljači je izjavio u intervjuu da je zatražio od glavnog državnog odvjetnika uvođenje zakona. Istaknuo je tada da ovo nije bila WhatsApp grupa koja bi bila izrazito politička, već grupa koja je pružala podršku članovima zbog porasta antisemitizma kojem su Australci svjedočili.

„Ideja da bi u Australiji netko trebao biti meta zbog svoje religije, zbog svoje vjere, bilo da je Židov, musliman ili hinduist, katolik ili budist, potpuno je neprihvatljiva“, rekao je Albanese.