Povećava li rat potražnju za nekretninama s atomskim skloništima u Izraelu?

Ako ste putovali u Izrael, sigurno vam nisu promakli oglasi na Airbnbu, Bookingu i sličnim stranicama: „luksuzni stan sa skloništem u blizini plaže“, „dvokrevetni stan s pogledom na more sa skloništem“, „prostran stan u potkrovlju sa skloništem u blizini mora“…. Osim što se u oglasima ističu sve ljepote smještaja i okolice, nerijetko se naglašava sklonište – od bombi, ne od sunca, naravno.

Država u kojoj sukobi ne prestaju i čije je stanovništvo kontinuirano na udaru već desetljećima, ulaže ogromne napore u civilnu zaštitu, a pritom su skloništa svih vrsta i veličina važna stavka.

Od skloništa do kanalizacijskih cijevi

Naime, još prema Zakonu o civilnoj obrani iz 1951. godine, sve kuće, kao i stambene te industrijske zgrade u Izraelu, moraju imati skloništa od bombi. Pritom mogu biti i zajednička skloništa koja koriste stanari nekoliko stambenih zgrada. Potom su tu sigurnosne sobe koje su prema zakonu iz 80-ih također obavezne u gradnji i pružaju sigurno utočište stanarima kada nemaju dovoljno vremena stići do skloništa. Takozvane "mamad" su posebno ojačane sigurnosne sobe koje pružaju zaštitu od projektila, a uključuju armirano-betonske zidove te čelična vrata otporna na eksplozije, šrapnele, kemijska i biološka oružja.

Zajednice u blizini Pojasa Gaze, koje su mete stalnih raketnih napada od 2001. godine, imaju dodatne mjere zaštite, poput utvrđenih autobusnih stanica u Sderotu postavljenih još 2008. godine nakon procjene Ministarstva obrane da je većina ozljeda i smrtnih slučajeva povezanih s raketama uzrokovana ranama od šrapnela kod žrtava na ulici. Posebne elemente zaštite od raketnih napada imaju i škole.

Svakako spomenimo i privremene, kao i mobilne objekte za zaštitu koji se mogu postavljati na raznim mjestima, ovisno o potrebi. Tako postoje „migunit“ u obliku zvona za mali broj ljudi koji se mogu postaviti na otvorenim poljima ili uz ceste, pa oni u obliku kutije u koje stane više od 10 ljudi, a u blizini kuća mogli biste vidjeti i nekoliko metara dugačke betonske kanalizacijske cijevi. Zahvaljujući čvrstoći i obliku, kanalizacijske cijevi mogu poslužiti kao privremena zaštita od eksplozija i krhotina tijekom napada, barem dok se čovjek ne snađe.

Pogledajte zanimljivu kratku reportažu o skloništima u Izraelu kako biste doznali više detalja.

A što je s atomskim skloništima?

Nedavno su mediji u Izraelu izvijestili o prodaji kuće s privatnim atomskim skloništem, kao i o oglasu za prodaju stana koji uključuje zajedničko atomsko sklonište. U Izraelu se, naime, već dugo raspravlja o eventualnoj mogućnosti napada Irana atomskim oružjem. Izrael je pak obećao da će napasti Iran nakon što je Teheran 1. listopada ispalio oko 200 balističkih projektila na Izrael, što je dovelo do špekulacija da bi iranske nuklearne lokacije mogle biti među izraelskim potencijalnim metama. Stoga i ne čudi da su i teme o atomskim skloništima ponovno dobile medijsku pažnju.

U Izraelu se kuće i stanovi s nuklearnim skloništima grade već neko vrijeme, ali takva praksa nije raširena, ta skloništa nisu popularna, a čini se da će tako i ostati unatoč svim prijetnjama. Ova skloništa moraju biti potpuno zapečaćena i opremljena za dulji boravak, što ih čini izuzetno skupima za gradnju i održavanje.

Za razliku od običnih skloništa koja štite samo od eksplozija, nuklearna skloništa moraju pružiti zaštitu od toplinskih valova, radijacije i nuklearnih padavina. Zbog visokih troškova i složenosti izgradnje, većina nuklearnih skloništa je prisutna u luksuznijim rezidencijama ili ekskluzivnim objektima.

A zanima li vas koliko bi koštala kuća ili stan s atomskim skloništem, evo i nedavnog primjera iz medija. Kuća u četvrti Neot Afeka u Tel Avivu s velikim privatnim atomskim skloništem prodana je za čak 9,2 milijuna šekela (oko 2,3 milijuna eura), a stan na sedmom katu zgrade u četvrti Azorei Hen na sjeveru Tel Aviva veličine 135 m2 s balkonom (i s pogledom na otvoreno more, naravno), a koji „uključuje veliko nuklearno sklonište u zgradi“, nudi se po cijeni od 5,7 milijuna šekela (oko 1,4 milijuna eura).