Kako i zašto slavimo blagdan Šavuot

Točnije, kada govorimo o datumu njegova obilježavanja, Šavuot se slavi 6. dana mjeseca Sivana prema židovskom kalendaru. Njime završava period od sedam tjedana (49 dana) svakodnevnog brojanja Omera od drugog dana Pesaha, razdoblja u kojem su se Židovi duhovno pripremali za primitak Tore. Otuda proizlazi i drugi naziv za blagdan - Blagdan tjedana, odnosno Blagdan sedmica. Riječ „šauvot“ na hebrejskom doslovno znači „tjedni“.  

Pritom treba imati na umu da Blagdan sedmica nema nikakve veze s kršćanskim blagdanom Pedesetnicom, odnosno blagdanom Duhova – suština ta dva blagdana sasvim je drugačija, a često se poistovjećuju, tj. Šavuot se pogrešno naziva Pedesetnicom.

Pšenica i mlijeko kao simboli Šavuota

Brojanje Omera ima svoje korijene u poljoprivrednom ciklusu drevnog Izraela. „Omer“ je bio mjera ječma koju su Izraelci donosili drugog dana Pesaha kao prinos/žrtvu u Hram. Ova žetvena ponuda označavala je početak žetve ječma, dok se žetva pšenice završavala 50 dana kasnije, na Šavuot, što je bio povod za slavlje i zahvalu Bogu za plodove zemlje. Upravo zato je pšenica jedan od često korištenih simbola Šavuota, a hodočasnici su donosili u hram po dvije štruce pšeničnog kruha (hale).

Drugi i još poznatiji simbol po kojem se Šavuot prepoznaje je mlijeko, odnosno mliječni proizvodi. Postoje brojni razlozi za ovu praksu, od sjećanja na Obećanu zemlju „u kojoj teku med i mlijeko“, preko toga da smo, primivši Toru, primili i zakone o košeru kojima se odvaja mesno od mliječnog, pa do česte usporedbe Tore s hranjivim mlijekom koje čovjeku daje snagu i vitalnost te mu omogućuje rast i razvoj.

Kako obilježavamo blagdan?

Navečer, kada počinje blagdan Šavuot (dani u židovskom kalendaru počinju sa zalaskom, a ne izlaskom sunca jer je riječ o lunarnom kalendaru) žene i djevojke pale blagdanske svijeće uz odgovarajući blagoslov, a svijeće će se paliti i drugog dana Šavuota. Tijekom ovog je blagdana rad zabranjen, pa tako treba voditi računa da se svi poslovi dovrše i da sva blagdanska jela budu spremna do trenutka paljenja svijeća. Uobičajeno je tu prvu noć bdjeti i učiti Toru, običaj poznat kao Tikun Leil Šavuot.

Ujutro se odlazi u sinagogu gdje svi moraju čuti čitanje Deset zapovijedi. Nije rijetkost vidjeti da su sinagoge, kao i domovi, ukrašeni cvijećem i mirisnim biljem, iako to nije pravilo. Tijekom liturgije u nekim će se zajednicama čitati knjiga o Ruti, priča koja se je odvijala upravo tijekom žetve ječma, a koja govori o prvoj ženi koja je konvertirala na Judaizam prije svog braka s Boazom. Ruta je bila prabaka kralja Davida te je primjer posvećenosti i odanosti Tori. Uobičajeno je drugog dana blagdana čitati Jickor, molitvu sjećanja na duše voljenih koji su preminuli.

Kao što je spomenuto, mliječna hrana je karakteristična za ovaj blagdan, no ne postoji neko čvrsto pravilo po pitanju recepata. Tako će se na stolu naći doista širok izbor jela s mlijekom, jogurtom i sirom, od raznih složenaca, kolača poput torte od sira (cheesecake), pa do obilja sladoleda kojem se najmlađi (ali i mnogi odrasli) najviše raduju. Zato će osnovni motiv mnogih pozivnica za Šavuot biti upravo sladoled. 

Običaj je i da se u nekim zajednicama poslužuje voće - naime, u vremenu Hrama su se za Šauvot prinosili i prvi plodovi zemlje, takozvani "bikurim". Zato se u Tori Šavuot naziva i "praznikom žetve"

Međutim, na Šavuot se ne jede samo mliječno, već se jede i mesno s obaveznom pauzom između te dvije vrste jela. Zakon o košeru nalaže da se uvijek između mliječnih i mesnih obroka uzima pauza od šest punih sati, no za Šavuot je ta pauza oko jedan sat. Naime, to kraće vrijeme čekanja je dozvoljeno kod nekih mliječnih jela koja, primjerice, ne uključuju tvrde sireve. Ipak, oko tih pravila se i dalje vode rasprave, a običaji se razlikuju.

Pripremite u svega nekoliko minuta domaći voćni sladoled

Tijekom Šavuota nerijetko se organiziraju zabave za mališane u znaku sladoleda. Ovom prilikom donosimo vam recept za izvrstan domaći voćni sladoled koji možete pripremiti u tren oka, samo uzmite u obzir da će trebati stajati nekoliko sati u zamrzivaču prije posluživanja.

Sastojci:

• 500 g voća po izboru
• 250 ml slatkog vrhnja
• 120 ml mlijeka
• 100 g šećera
• 1 vanilin šećer
• sok od pola limuna

Priprema:

Sve navedene sastojke stavite u posudu te izmiksajte štapnim mikserom. Posudu poklopite i stavite u zamrzivač na nekoliko sati (provjerite prije vađenja odgovara li vam tekstura sladoleda, odnosno želite li da bude mekši ili tvrđi).

Napomena:

Domaći sladoled nije, naravno, „židovski izum“. Tako se recept za košer sladoled baš i neće razlikovati od bilo kojeg drugog recepta za sladoled - i ovo je običan recept za sladoled na koji ćete naići na raznim kulinarskim stranicama.

Kad Židovi koji paze da jedu košer pripremaju bilo koje jelo, pa tako i sladoled, oni će brati namirnice koje su košer prema Tori, industrijske proizvode koji imaju košer certifikat (ili nemaju, ali su svejedno košer poput ulja, običnog pšeničnog brašna, bijelog šećera i sličnih namirnica bez dodataka), pripremat će jela u kuhinjama koje su košerizirane i prema pravilima propisanima zakonom o košeru… Dakle, ne odlučuje recept o tome što je košer, a što nije.