Židovski su blagdani važan dio vjere, kulture i tradicije

Židovski su blagdani važan dio vjere, kulture i tradicije

Kratki pregled židovskih blagdana

Židovski su blagdani važan dio vjere, kulture i tradicije te svaki ima duboko značenje i pripadajuće mu molitve (liturgije) i običaje. Pritom treba reći da se poneki običaji razlikuju ovisno o zajednicama, no osnovni su uglavnom isti.

Također, spomenimo i osnovnu podjelu blagdana na biblijske i rabinske:

  • Biblijski su blagdani izravno propisani u Tori (Mojsijevom Petoknjižju) te se smatraju zapovijedima koje Židovi moraju poštivati. To su Šabat (subota, nije godišnji blagdan, ali se strogo poštuje), Pesah (Pasha), Šavuot, Roš Hašana, Jom Kipur, Sukot, Šmini Aceret i Simhat Tora.
  • Rabinski blagdani nisu izravno zapovjeđeni u Tori, već su ih ustanovili rabini kako bi se obilježili važni događaji u židovskoj povijesti. Na toj su listi Hanuka i Purim.

Od ostalih značajnih datuma tu je Tiša b'Av; iako nije blagdan u tradicionalnom smislu, Tiša b'Av je dan žalosti i posta koji obilježava uništenje oba Hrama i neke druge tragedije u povijesti židovskog naroda. To je najvažniji dan posta nakon Jom Kipura.

S druge strane, tu je i niz manjih blagdana, odnosno posebnih dana kao što su Tu bišvat (Nova godina drveća), Tu b'Av (dan ljubavi), Lag b'Omer, obilježava se i svaki početak mjeseca (Roš hodeš)…

Naravno, o svim ćemo blagdanima detaljno pisati, obilje je i ukusnih recepata (osim, naravno, onih dana kada se posti), a ovom prilikom donosimo samo listu za lakše snalaženje.

Zašto izvan Izraela blagdani dulje traju?

Mogli biste primijetiti da blagdani u Izraelu često kraće traju, odnosno, izvan Izraela se slave dan duže. Objašnjenje leži u davnoj prošlosti kada je samo Veliko vijeće (Sanhedrin) u Jeruzalemu moglo potvrditi da je nastupio prvi dan kalendarskog mjeseca temeljem gledanja u nebo na kojem se je pojavio mlađak. Podsjetimo, židovski kalendar je lunarni ili, točnije, lunisolarni, pa dani traju od večeri do večeri. 

Da bi vijest o novom mjesecu stigla do plemena u udaljenim krajevima – a prenosila se paljenjem krijesova na brdima – bilo je potrebno nešto više vremena. Pritom su se, tijekom raznih sukoba, događale i namjerne „greške u komunikaciji“, odnosno paljenje krijesova u pogrešno vrijeme kako bi se Židove zbunilo, pa je Sanhedrin u konačnici slao glasnike. Ukratko, da bi izbjegli eventualnu pogrešku u određivanju točnog datuma blagdana, Židovi iz udaljenijih krajeva su radije obilježavali blagdane još jedan dan dulje, „za svaki slučaj“.

Tako je do danas zadržan običaj da se neki blagdani u dijaspori obilježavaju dan dulje nego u Izraelu.

Roš Hašana (ראש השנה)

  • Datum: 1. i 2. tišri (rujan/listopad)
  • Što se slavi: Roš Hašana je židovska Nova godina i početak razdoblja od deset dana pokajanja koji prethode Jom Kipuru. Obilježava se sjećanje na stvaranje svijeta, točnije na stvaranje Adama i Eve, te je to početak suđenja svakome od nas (a presuda za sljedeću godinu će se zaključiti na Jom Kipur).
  • Običaji: Glavni običaj je puhanje u šofar (ovnujski rog) kao poziv na pokajanje. Također, običava se jesti jabuke umočene u med, što simbolizira želju za slatkom novom godinom. Ljudi također sudjeluju u posebnim molitvama i okupljanjima u sinagogama.

Jom Kipur (יום כיפור)

  • Datum: 10. tišri (rujan/listopad)
  • Što se slavi: Jom Kipur je Dan pomirenja, najvažniji je i najsvetiji dan u židovskom kalendaru. To je dan pokajanja, molitve i posta.
  • Običaji: Tijekom Jom Kipura, Židovi poste 25 sati (ne jedu ni piju), oblače se u bijelo kao simbol čistoće i obraćaju se Bogu u molitvama kako bi im oprostio grijehe. Većina dana provodi se u sinagogi uz posebne molitve i pokajničke pjesme.

Sukot (סוכות)

  • Datum: 15. do 21. tišri (7 dana u Izraelu, 8 dana u dijaspori, rujan/listopad)
  • Što se slavi: Sukot je poznat i kao Blagdan sjenica, a obilježava četrdesetogodišnje putovanje Izraelaca kroz pustinju nakon izlaska iz Egipta, tijekom kojih su živjeli u privremenim nastambama.
  • Običaji: Za Sukot se izrađuju privremene nastambe zvane suke te se u njima jede, a poneki će u njima i spavati. Također se koriste za blagoslov četiri vrste biljaka: etrog (citron, odnosno citrus medica), lulav (palmino lišće), tri hadasim (grančice mirte) i dvije aravot (grane vrbe).

Šmini Aceret/Simhat Tora (שמחת תורה)

  • Datum: 22. tišri (rujan/listopad)
  • Što se slavi: Iako se slave u istom danu, to su dva blagdana. Šmini Aceret je zaseban blagdan koji se smatra završetkom Sukota, dok je Simhat Tora slavlje završetka godišnjeg ciklusa čitanja Tore i početak novog ciklusa.
  • Običaji: U sinagogama se svitci Tore vade iz Arona (svetišta) i nose se u svečanim procesijama uz pjesme, ples i radost. Svi su pozvani da sudjeluju u čitanju Tore.

Hanuka (חנוכה)

  • Datum: 25. kislev - 2. tevet (8 dana) (studeni/prosinac)
  • Što se slavi: Hanuka je poznata i pod nazivom blagdan svjetla, a njome se obilježava ponovno posvećenje Drugog Hrama u Jeruzalemu nakon pobjede Makabejaca nad Grcima.
  • Običaji: Tijekom Hanuke se pale svijeće na hanukiji (poseban svijećnjak, odnosno menora s osam grana plprus dodatnom svijećom koja se naziva šamaš. Ona se koristi za paljenje ostalih svijeća). Svake večeri pali se po jedna dodatna svijeća. Također, jedu se jela pržena u ulju poput latkesa (popečci od krumpira) i sufganijota (krafne) te u igri vrti poseban zvrk, dreidl.

Purim (פורים)

  • Datum: 14. adar (veljača/ožujak)
  • Što se slavi: Purim obilježava spas židovskog naroda u Perziji, kako je opisano u Knjizi o Esteri – kraljica je, uz pomoć svog rođaka Mordokaja, spasila Židove od plana zlog Hamana.
  • Običaji: Glavni običaji uključuju čitanje Knjige o Esteri (Megilat Ester) u sinagogi, darivanje posebnih poklona prijateljima i siromašnima (mišloaḥ manot) te maskiranje uz obilje zabave.

Pesah (Pasha) (פסח)

  • Datum: 15. do 22. nisana (7 dana u Izraelu, 8 dana u dijaspori, ožujak/travanj)
  • Što se slavi: Pesah je blagdan kojim se obilježava izlazak naroda iz egipatskog ropstva.
  • Običaji: Tijekom Pesaha ne jedu se nikakva jela koja bi se mogla uzdignuti, fermentirati (hamec), već se umjesto toga jede maca (beskvasni kruh). Prve noći (u dijaspori prve dvije noći) održava se Seder, svečana večera s posebnim ritualima i čitanjem Hagade, knjige koja priča priču o Izlasku iz Egipta. Seder uključuje simbole poput gorkih trava, jaja, janjeće kosti...

Šavuot (שבועות)

  • Datum: 6. sivan (7. sivan u dijaspori, svibanj/lipanj)
  • Što se slavi: Šavuot obilježava objavu i primitak Tore na brdu Sinaj, sedam tjedana nakon izlaska iz Egipta. Također je povezan s prvim voćem (bikurim) i žetvom pšenice.
  • Običaji: Na Šavuot se čita Knjiga o Ruti, a običaj je ostati budan cijelu noć učeći Toru. Također, jedu se mliječni proizvodi poput sladoleda te raznih kolača od sira, što simbolizira „med i mlijeko“.

Tiša b'Av (תשעה באב)

  • Datum: 9. av (srpanj/kolovoz)
  • Što se slavi: Tiša b'Av je dan žalosti i posta, a njime se obilježava uništenje Prvog i Drugog Hrama u Jeruzalemu, kao i sjećanje na neke druge tragedije u povijesti židovskog naroda vezane uz taj datum.
  • Običaji: Na ovaj dan Židovi poste 25 sati, sjede na tlu ili niskim stolicama u znak žalosti te izbjegavaju uživanje i zabavu. Čitaju se tužaljke i drugi tekstovi žalosti.