Tko je tko u židovskim zajednicama
Postoji niz različitih ljudi koji imaju posebne uloge u židovskoj zajednici, a postoje (ili su postojali) i oni koji su posebno zaslužni zbog svoje pravednosti.
Pripadnici drugih religija (a pritom uglavnom mislimo na kršćane), često su uvjereni da je rabin isto što i svećenik, što nije, a druge su im uloge nerijetko posve nepoznate.
Stoga ćemo vas ovom prilikom upoznati s raznim „funkcijama“ u židovskim zajednicama, pri čemu treba naglasiti da one ne određuju postojanje zajednice, odnosno nisu ono što bismo nazvali „must have“. Tako, primjerice, zajednica može funkcionirati i bez rabina, sa svega nekoliko članova, barem iz perspektive Židova, odnosno židovskog života. Drugo je kad govorimo o formalnim vjerskim zajednicama za koje postoje uvjeti koje propisuju države. O ispunjenju tih uvjeta ovisit će i potpora države te će zajednica ostvarivati određena prava.
Naravno, zajednice, kao i sve druge organizacije (bilo da su vjerske ili nisu), često imaju i ljude na funkcijama kao što su predsjednik, potpredsjednik, tajnik i slično. Tako nerijetko predsjednik zajednice uopće nije rabin, iako može biti. Te se funkcije biraju po drugim kriterijima, a ne vjerskim.
Rabin
Dakle, rabin nije svećenik, ni u židovskom ni u kršćanskom smislu tog pojma. U kršćanskom smislu riječi, svećenik je osoba s posebnim ovlaštenjima za obavljanje određenih svetih obreda, odnosno za vođenje liturgije. S druge strane, rabin nema više ovlasti za obavljanje obreda od bilo kojeg drugog vjerski punoljetnog (13 godina i starijeg) muškog člana židovske zajednice.
U kontekstu Judaizma, svećenik (kohen) je Aaronov potomak, zadužen za obavljanje raznih obreda u Hramu (a podsjećamo, sveti je Hram davno uništen) u vezi s vjerskim ritualima i žrtvama. Iako kohen može biti rabin, rabin ne mora biti kohen. O kohanim (množina od kohen) ćemo još pisati, no ako se pitate tko su to Aaronovi potomci, evo kratkog objašnjenja. Poput levita, koji su potomci svećeničkih pomoćnika i također izdvojeni za određene počasti, kohanim su potomci Levijeva plemena. Mnogi ljudi s prezimenom Cohen, Kahn, Katz (i njihovim različitim načinima pisanja) su kohanim, a mnogi s prezimenom Levi ili Levy su leviti. Budući da se status kohena ne može dokazati (iako rašireno testiranje DNK to može jednog dana promijeniti), sinagoge koje daju posebne počasti kohanim oslanjaju se na riječ.
Rabin je jednostavno učitelj, osoba koja posjeduje dovoljno znanja o halaha (židovski zakon) i tradiciji da podučava zajednicu, odgovara na pitanja i rješava sporove u vezane uz halaha. Kada osoba završi potrebni studij, dobiva pisani dokument poznat kao semikha, koji potvrđuje njezino ovlaštenje za donošenje takvih odluka.
Od uništenja Hrama, uloga kohanim se je smanjila, a rabini su preuzeli duhovno vodstvo židovskih zajednica. Pritom nerijetko obavljaju i mnoge administrativne poslove vezane uz sinagogu.
Međutim, važno je ponoviti da rabinu status rabina ne daje nikakve posebne ovlasti za obavljanje vjerskih obreda. Svaki Židov koji je dovoljno obrazovan da zna što radi, može voditi vjersku službu koja je jednako je valjana kao i služba koju vodi rabin. Nije neobično da zajednica bude bez rabina ili da se liturgije vode bez rabina ili da članovi zajednice vode sve ili dio vjerskih službi, čak i kada je rabin prisutan.
Hazan
Hazan, odnosno kantor je osoba koja predvodi zajednicu u molitvi. Svaka osoba s dobrim moralnim karakterom i temeljitim poznavanjem molitvi i melodija može voditi liturgiju, a u mnogim sinagogama članovi zajednice vode neke ili sve dijelove molitvene službe. U manjim zajednicama, rabin je često ujedno i hazan.
Međutim, budući da glazba igra veliku ulogu u židovskim vjerskim službama, veće zajednice obično zapošljavaju profesionalnog hazana, odnosno osobu koja ima i glazbene vještine te obuku za vjerskog vođu i odgajatelja. Naime, jedna od njihovih najvažnijih dužnosti jest i podučavanje mladih da vode cijelu ili dio molitvene službe za Šabat te da pjevaju čitanje Tore ili haftare (haftara su odabrani dijelovi iz židovske biblije, točnije iz Proroka), što je srce ceremonije bar micva kojom dječaci u dobi od 13 godina postaju vjerski punoljetni.
Hazani mogu i voditi vjenčanja i sprovode, posjećivati bolesne vjernike i podučavati odrasle. Rabin i hazan rade kao partneri kako bi obrazovali i nadahnuli zajednicu.
Gabai
Gabai je laik koji dobrovoljno obavlja različite dužnosti u vezi s čitanjem Tore na vjerskim službama. Služiti kao gabai velika je čast i dodjeljuje se osobi koja je temeljito upućena u Toru i čitanja Tore. Osim što može sam čitati iz Tore, on može i pomagati osobi koja čita te je ispravljati.
Kohen
Vratimo se na kohanim, Aaronove potomke. Njih je Bog odabrao u vrijeme incidenta sa Zlatnim teletom za obavljanje određenih svetih poslova, posebno onih vezanih uz žrtvovanje životinja i rituale u Hramu. Nakon uništenja Hrama, uloga kohanim se je značajno smanjila u korist rabina; međutim, njihova se loza i dalje prati.
Ako je kohen prisutan na vjerskoj službi, daje mu se prva alija na Šabat (tj. prva prilika za recitiranje blagoslova nad čitanjem Tore), što se smatra čašću. Oni također tradicionalno recitiraju blagoslov nad kongregacijom svakog Šabata ili u određeno doba godine.
Levit
Cijelo Levijevo pleme bilo je određeno za obavljanje određenih dužnosti u Hramu te onih vezanih uz Hram. Kao i kod kohanim, njihova je važnost drastično smanjena uništenjem Hrama, ali nastavljamo pratiti njihovu lozu.
Levitima se daje druga alija na šabat (tj. druga prilika za recitiranje blagoslova nad čitanjem Tore), što se također smatra čašću.
Rebe
Rebe je izraz za duhovnog učitelja i vodiča, a odnosi se na hasidske zajednice. Izraz se ponekad prevodi kao „veliki rabin“, ali jednostavno znači „moj rabin“. Rebe se također smatra cadikom (pravednikom), a položaj je obično nasljedan. Rebe ima posljednju riječ o svakoj odluci u životu hasida.
Izvan hasidske zajednice, pojam „rebe“ ponekad se jednostavno koristi za označavanje rabina u zajednici ili bilo kojeg rabina s kojim osoba ima blizak odnos. Izraz „rebe“ ne treba brkati s izrazom „reb“ (rav), koji je jednostavno titula poštovanja na jidišu, više-manje ekvivalentna našem „gospodin“.
Cadik
Riječ „cadik“ doslovno znači „pravednik“. Izraz se odnosi na potpuno pravednu osobu i općenito implicira da osoba ima duhovnu ili mističnu moć (mogli bismo usporediti sa svecima u kršćanstvu). Cadik nije nužno rabin, ali se Rebe hasidske zajednice smatra cadikom.