Hanuka: omiljeni židovski blagdan svjetla

Vrlo rijetko, tri ili četiri puta u stoljeću, događa se da se prvi dan Hanuke i Božić obilježavaju na isti datum, kao što je to slučaj i ove godine. I dok su gradovi diljem svijeta obasjani adventskom rasvjetom, s prozora židovskih domova krenut će u pohod protiv tame mala, ali moćna svjetla svjećica na hanukijama, prigodnim blagdanskim menorama (devetokrakim svijećnjacima). I na trgovima mnogih gradova, pa tako i u Zagrebu, osvanut će velike hanukije te će obavljati svoju svetu dužnost tijekom osam dana tog omiljenog židovskog blagdana kojeg ćemo ovom prilikom ukratko predstaviti.

Sjećanje na pobjedu i čudo ulja

Hanuka, poznata i kao blagdan svjetla, traje osam dana, a počinje 25. kisleva po židovskom kalendaru. Unatoč asocijaciji koju biste mogli imati na spomen broja/datuma 25 u ovo doba godine, a posebice zbog ovogodišnje podudarnosti s Božićem, židovski i gregorijanski kalendar se rijetko preklapaju. Tako se Hanuka nekih godina obilježava krajem studenog, a drugih početkom ili sredinom prosinca. S druge strane, osim svjetla i (eventualno) popularnih fritula, a koje bismo mogli usporediti sa sufganijot (blagdanskim krafnama), Božić i Hanuka nemaju ništa zajedničko.

Hanuka nije ni biblijski blagdan propisan u Tori, već je riječ o rabinskom blagdanu kojim se obilježava sjećanje na veliku pobjedu malobrojnih Židova 164. g. pr. n. e. nad režimom Antioha IV. Epifana te na čudo ulja koje se je dogodilo pri ponovnom posvećenju Hrama u Jeruzalemu.

Naime, Seleukidi su pokušali helenizirati Židove i ukinuti mnoge njihove običaje, a mnogi su Židovi na to i dragovoljno pristali. No, mala skupina pobožnih ljudi, predvođena svećenikom Matitjahuom i njegovim sinom Judom Makabejcem, povela je uspješan ustanak. Bitka Makabejaca bila je prva u dotadašnjoj židovskoj povijesti koja se nije vodila zbog zemlje ili moći, već zbog vjerskog ideala. Kada su Makabejci oslobodili Hram, očistili ga od idola i ponovno zapalili menoru kako bi ga posvetili, jedina bočica čistog ulja koju su mogli pronaći, a koja je bila dovoljna samo za jedan dan, čudom je gorjela osam dana bez prestanka. Važno je pritom naglasiti da za posvećenje Hrama jedan dan ne bi bio dovoljan. Zato i Hanuka traje osam dana tijekom kojih se svakodnevno pali po jedna svjećica više na hanukiji.

Koji su to običaji za Hanuku, kako obilježavamo blagdan?

Paljenje svijeća na hanukiji

Dakle, u središtu obilježavanja blagdana Hanuka jest paljenje svijeća na hanukiji. Ova blagdanska menora ima osam krakova te jedan izdvojen (tradicionalno se nalazi u sredini svijećnjaka, no često je na današnjim hanukijama izdvojen na desnom kraju niza), a na kojem se nalazi svjećica kojom svakog dana palimo sve ostale, takozvani šamaš.

Spomenimo i to da je idealno koristiti uljne svijeće, po mogućnosti s maslinovim uljem, no dobre su i obične svjećice. Ni izgled, kao ni materijali od kojih je hanukija izrađena, nisu strogo određeni. Naprotiv, česta aktivnost u obiteljima s djecom uoči blagdana jest izrada DIY hanukija, na primjer, od lego kockica ili glinamola, a moguća su i razna druga kreativna rješenja poput ovog s vijcima. Pritom je najvažnija sigurnost - naravno, pod uvjetom da će se na toj hanukiji paliti prave svijeće, a ne led lampice za ukras. Jedino pravilo koje u izradi treba slijediti nalaže da je šamaš vidljivo izdvojen od drugih, uobičajeno je na povišenoj poziciji, a da je ostalih osam krakova (postolja za svijeće) jednake visine.

Nerijetko svaki član obitelji ima svoju hanukiju, uključujući djecu, iako to nije obaveza. Svake večeri blagdana, uz odgovarajući blagoslov, postavljamo i palimo po jednu svijeću više. Tako će prvog dana na hanukiji biti dvije svjećice, šamaš i svjećica za prvi dan, ostalih neće biti. Drugi dan će gorjeti tri, pa četiri i tako redom. Postoji i redoslijed kojim se dodaju i pale svjećice. Točnije, svjećice se dodaju s desna na lijevo, a pale se s lijeva na desno.

Blagdansko davanje novca djeci (gelt) i cedaka

Običaj je da roditelji za Hanuku, nakon paljenja svijeće, daju djeci gelt, odnosno novac.

Osim što gelt doprinosi dječjoj sreći, on se često daje kao oblik nagrade, primjerice, za lijepo ponašanje tijekom godine, marljivo učenje i za činjenje dobrih djela (cedaka). I u ovom slučaju se djecu potiče da od gelta daju prilog za neko dobro djelo.

Općenito, u vrijeme Hanuke se tradicionalno izdvaja više za humanitarno djelovanje, donacije i druga dobročinstva.

Igra sa zvrkom

Na Hanuku je uobičajeno igrati se s dreidelom, poznatim i kao sevivon – riječ je o zvrku s četiri stranice, a na kojima su ispisana hebrejska slova nun, gimel, hej i šin. Slova su akronim rečenice „nes gadol hajah šam“, odnosno „veliko se je čudo dogodilo ondje“. Igra se s ulozima koji se dobivaju ili gube, već ovisno o tome na koje slovo dreidel padne kada se zavrti. Tako sretni mališani mogu osvojiti lijepe „iznose“ čokoladnih novčića i drugih slatkiša, dok će drugi biti manje sreće. I da budemo iskreni, u toj igri rado sudjeluju i odrasli.

No zašto igramo dreidel? Pravi izvor tog običaja nije baš potvrđen, no često ga se prigodno povezuje sa zabranom učenja Tore koja je bila aktualna u to doba grčko-sirijske vladavine nad Svetom zemljom. Ta zabrana nije bila bezazlena, već je bila riječ o zločinu koji bi se kažnjavao smrću. Stoga su se, kaže predaja, učenici skrivali po špiljama, pa ako bi naišla grčka patrola, vadili su zvrkove te se pretvarali da se igraju. I ostale slične priče govore o zabranama vezanima uz učenje Tore te kako se je učenje „prikrivalo“ zvrkom koji je tada bio oblik legalnog kockanja.

Bilo kako bilo, nama je svakako ostala dobra zabava koja ujedno služi i kao podsjetnik na važnost učenja Tore i čuvanja njenog svjetla u svakom vremenu.

Jela u znaku ulja

Budući da je blagdan Hanuka vezan uz čudo ulja, ono dominira i u kuhinji gdje će se veće količine ulja koristiti za pripremu blagdanskih specijaliteta, ponajprije za latkes (popečci od krumpira) i sufganijot (krafne). Na ulju će se pripremati i druga jela i slastice, pa su tako i fritule itekako dobrodošle na blagdanskom stolu.

Dakle, ako imate problem s probavljanjem prženih i masnih jela, tijekom Hanuke je nužno misliti i o zdravlju te vrlo ograničeno uživati u obrocima, a također treba uzeti u obzir da blagdan traje osam dana – i više nego dovoljno da vam se pridodaju kilogrami na vagi…