Hale najčešće izgledaju kao pletenice, no važna je suština, a ne oblik

Hale najčešće izgledaju kao pletenice, no važna je suština, a ne oblik

Hala: kako pripremiti Šabatni kruh

Ne postoje dvije židovske obitelji na ovom svijetu koje bi koristile isti recept za halu, tako barem kažu. Riječ je o štrucama kruha kojima pripada posebno mjesto na stolu tijekom obroka za Šabat, a naći će se ondje i tijekom mnogih blagdana.

Hale najčešće izgledaju identično pletenicama sa sezamom koje možete kupiti u bilo kojoj našoj pekari, no mogu zapravo biti najrazličitijih oblika i veličina.

Odvajanje hale

Naime, nije ono što čini halu njezin izgled ili slatkoća, već obred, odnosno ritualno odvajanje djelića tijesta uz odgovarajući blagoslov – tzv. „odvajanje hale“, odnosno Hafrašat hala.

Ovaj običaj čuva sjećanje na vrijeme dok je postojao Sveti hram u Jeruzalemu, pa su Židovi odvajali dio od svog kruha i nosili ga svećenicima (kohanim) koji su ga ondje jeli s članovima njihovih obitelji u uvjetima ritualne čistoće. Budući da Hrama (pa time i takvih uvjeta) više nema, komadić tijesta odvojen nakon što ste umijesili tijesto se uništava - najčešće spaljuje u pećnici - jer ga nije dozvoljeno konzumirati.

Po odvajanju se izgovara blagoslov:

„Baruh ata Adonai, Eloheinu, Meleh haolam, ašer kidešanu bemicvotav vecivanu lehafriš hala“

(Blagoslovljen si ti Gospodine, Bože naš, Kralju svemira, koji si nam zapovjedio da odvajamo halu).         

Šabatni kruh

Dakle, hala ima dva značenja: prvo se odnosi na obred odvajanja komadića od pripremljenog tijesta, a drugo je naziv za kruh koji se koristi za Šabat - stoga hale zovemo i Šabatni kruh. Prije šabatnog obroka izgovorit će se nad njima još jedan blagoslov, hamoci, a tek nakon toga će se početi s jelom.

Blagoslov nad kruhom trebao bi se zapravo izgovoriti prije bilo kojeg obroka koji uključuje kruh, a ne samo za Šabat, te on „pokriva“ sve što će se jesti, osim deserta i vina (koji traže druge blagoslove).

Da, dobro ste primijetili – Židovi koriste puno blagoslova, a ne samo kada je riječ o halama, no o tome drugom prilikom.

Što još treba znati

Religiozni Židovi će voditi računa o još nekoliko detalja vezanih uz hale, ali i bilo koje drugo tijesto koje po svojim „specifikacijama“ traži da se odvoji hala.

  • Brašno - hala se odvaja kada se tijesto napravi od jednog ili više od sljedećih pet žitarica: pšenice, raži, ječma, zobi ili pira.
  • Tekućina - svaki tekući sadržaj tijesta ispunjava uvjete za odvajanje hale (npr. voda, ulje, sok, jaja itd.). No, kako bi se blagoslov mogao izmoliti, nešto od tekućeg sadržaja trebala bi biti voda. Stoga, kad se peče kruh (pa i kolač) koji ne zahtijeva vodu, preporučuje se ipak dodati malo vode u smjesu.
  • Količina – da bi se hala odvajala uz blagoslov, tijesto se treba umijesiti od barem 1,6 kg brašna. Ako je brašna bilo manje, točnije između 1,2 i 1,6 kg, tada se hala odvaja bez blagoslova, a za još manje količine brašna, hala se uopće neće odvajati.

Mnogi Židovi možda ni neće znati sve ove detalje. No ako će sami peći Šabatni kruh, koristit će gotovo uvijek više od kile i pol brašna (od navedenih žitarica) i to po receptu koji će sigurno uključivati vodu, pa tako brige nema. A koliko će se duboko pridržati pravila i rituala, pa ga primjenjivati na sva tijesta, uključujući i neke kolače, to već ovisi o tome koliko je tko religiozan.

Brzi recept za halu

Kao što je spomenuto, postoji doista mnoštvo recepata za halu. Idealno je da se pečenju hale posveti posebna pažnja, da se misli o tome da ona igra važnu ulogu u proslavi Šabata, pa da bude bogata okusom i vizualno lijepa kako već dolikuje kruhu koji će se jesti u tako svečanoj prilici.

No činjenica je da nam tako često manjka vremena i u potrazi smo za brzim rješenjima. Ako pritom živimo u zemlji kao što je naša, pa halu ne možemo kupiti u pekari, treba nam čim jednostavniji i brži recept, po mogućnosti bez dizanja tijesta.

Pa evo jednog od takvih spasonosnih recepata - ove količine ćete povećati ovisno o želji i potrebi. Naravno, taj recept možete koristiti bili Židov ili ne, a načelno je izvrstan za kiflice. U svom originalnom izdanju, ovaj recept sadrži mlijeko i kiselo vrhnje, no oni se ne koriste za Šabat zbog jednog od pravila košera; Židovi, naime, odvajaju mliječni od mesnog obroka. S obzirom na to da se za Šabat gotovo uvijek jede meso, mlijeko i mliječni proizvodi se ne koriste.

Sastojci:

  • 600 g glatkog pšeničnog brašna
  • 1 suhi kvasac
  • 1 prašak za pecivo
  • 1 žličica soli
  • 1 dcl ulja
  • cca 3 dcl tople vode
  • 1 jaje
  • sjemenke za posipanje (sezam, lan, suncokret…)

Postupak:

U toploj vodi rastopite kvasac. U vodu možete dodati i žličicu šećera, posuti po površini malo brašna, poklopiti i staviti sa strane da se kvasac „aktivira“

U brašno dodajte prašak za pecivo, žličicu soli, ulje i kvasac te zamijesite glatko tijesto. Po potrebi možete dodavati još malo vode, koliko vam je već potrebno da tijesto bude meko, ali ne i ljepljivo. I ne brinite, čak i ako je malo tvrđe, bit će ukusno, u to smo se sami uvjerili.

Nakon što ste odvojili halu, oblikujte tijesto prema želji.

Razmutite jaje, dodajte u njega prstohvat soli i njime premažite pletenice, a potom ih posipajte sjemenkama.

Uključite pećnicu na 180 ℃ - dok se ona grije, hale će stajati na toplom i malo se dignuti što je sasvim dovoljno, ne moraju se udvostručiti.

Pecite ih u zagrijanoj pećnici oko 20 minuta (može biti i kraće ako su stvarno male).

I za kraj, ako se želite poigrati s oblicima, evo daška inspiracije.