Prema židovskom kalendaru, primiče se kraju 5784. godina.

Prema židovskom kalendaru, primiče se kraju 5784. godina.

Židovski kalendar: živjeti u 58., a ne 21. stoljeću

Kad bi vas netko pitao koji je danas datum, vaš bi se odgovor gotovo sigurno temeljio na gregorijanskom kalendaru. Godina je, naravno, 2024. No, kada je riječ o židovskom, odnosno hebrejskom kalendaru, bliži se kraju 5784.

Iako se većina zemalja danas ravna prema najraširenijem gregorijanskom kalendaru, diljem svijeta postoji na desetke nekih drugih i vrlo posebnih kalendara. Primjerice, čuli ste za julijanski kalendar koji je prethodio gregorijanskom i još se koristi u nekim pravoslavnim zemljama, a prema njemu se određuju i pravoslavni blagdani. No tu su i židovski, islamski, kineski, hindu, iranski/perzijski, baha'i, majanski, etiopski i mnogi drugi kalendari, pretpostavlja se da ih ima više od 40. Tako trenutno nije svima 2024. godina, već neki žive u 1446., 4722., 2081., 2016., 180…. Mi smo u 5784. godini koja se polako primiče svom kraju.

I nisu svi kalendari solarni, kao što je to slučaj s gregorijanskim, iranskim ili baha'i kalendarom. Neki su lunarni, dakle, ravnaju se prema ciklusu mjeseca, a ne sunca, drugi su lunisolarni, pa kombiniraju mjesečeve i sunčeve cikluse, a neki su pak tradicionalni ili domorodački, pa imaju svoje sustave.

I Mjesec i Sunce su nam važni

Židovski ili, kako ga još zovu, hebrejski kalendar je lunisolarni, odnosno i lunarni i solarni – prvenstveno se temelji na mjesečevom ciklusu, no s periodičkim prilagodbama kako bi se uzele u obzir razlike između ciklusa sunca i mjeseca.

Mjesecu je u prosjeku potrebno 29,5 dana da završi svoj ciklus; dvanaest lunarnih mjeseci jednako je 354 dana. Solarna godina ima 365 1/4 dana, pa postoji razlika od jedanaest dana godišnje između lunarnog i solarnog ciklusa. Kako bi se osiguralo da židovski praznici uvijek padaju u odgovarajuće doba godine, u hebrejski kalendar dodaje se još jedan mjesec sedam puta unutar ciklusa od 19 godina. Da to nije učinjeno, tada bi se, na primjer, jesenski praznik žetve Sukot ponekad slavio ljeti, a slično je i s drugim blagdanima.

Dani u židovskom kalendaru

Dani se računaju od zalaska do zalaska sunca, osnova za to je biblijska. U Knjizi Postanka, svaki dan u stvaranju svijeta završava rečenicom: „I bi večer, i bi jutro...“. Budući da se prvo spominje večer, stari su rabini zaključili da u danu večer prethodi jutru. Zato novi dan/datum počinje nakon zalaska sunca.

Tjedni u židovskom kalendaru

I u židovskom kalendaru tjedan (šavua) ima sedam dana. No tjedan ne počinje u ponedjeljak, već u nedjelju, pa je tako u Izraelu nedjelja prvi radni dan. Šabat je posljednji, no svakako najvažniji dan u tjednu.

Dani u tjednu su:

  • nedjelja - jom rišon - יום ראשון
  • ponedjeljak – jom šeni - יום שני 
  • utorak – jom šliši - יום שלישי       
  • srijeda – jom revi'i - יום רביעי
  • četvrtak – jom hamiši - יום חמישי            
  • petak – jom šiši - יום שישי           
  • subota – jom šabat -  יום שבת   

Mjeseci u židovskom kalendaru

I židovski kalendar ima 12 mjeseci (svaki od po 29 ili 30 dana), osim prijestupne godine kojoj se dodaje još jedan mjesec (kao što je objašnjeno na početku). No da priča ne bi bila sasvim jednostavna, židovska Nova godina pada na 1. tišri, a tišri je zapravo sedmi mjesec po redoslijedu u kalendaru, iako je prvi mjesec u novoj kalendarskoj godini.

Nije sasvim jasno zašto je tome tako, iako je situacija čista kada je riječ o prvom mjesecu, odnosno nisanu. Izraelski je narod tada izašao iz Egipta, a Bog je, piše u Tori, rekao Mojsiju i Aronu: „Ovaj mjesec neka vam bude početak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini.” (Izlazak 12:2). Zato se u nisanu i obilježava Pesah (Pasha), blagdan kojim slavimo oslobođenje od ropstva. A kroz stoljeća se je „uvukao“ i tišri, iako se u Tori ne spominje Roš hašana kao Nova godina, odnosno kao godišnjica stvaranja svijeta. Naime, iz vjerskog aspekta, Roš hašana se vezuje uz šesti dan stvaranja, dan u kojem je Bog stvorio Adama i Evu.

Do razdoblja Mišne (kodeks židovskog zakona koji, zajedno s Gemarom, čini Talmud) na početku drugog stoljeća jasni su obrisi današnjeg praznika Roš hašana, a rasprave o molitvama za taj dan pojavljuju se već u učenjima škola Hilela i Šamaja, koja datiraju iz prvog stoljeća n. e. Mišna Roš hašana 1:1 je ta koja posebno definira status Nove godine. Iako se funkcije u toj definiciji prvenstveno odnose na poljoprivredni ciklus i početak nove godine žetve, Mišna joj također počinje pridavati konceptualno i teološko značenje.

No da ovom prilikom ne ulazimo dublje u komplicirane rasprave o Roš hašani, navedimo koji su to mjeseci u židovskoj godini,  kao i blagdane koji se u njima obilježavaju.

1. Nisan (ožujak-travanj), Pesah

2. Ijar (travanj-svibanj), Lag BaOmer

3. Sivan (svibanj-lipanj), Šavuot

4. Tamuz (lipanj-srpanj)     

5. Menahem Av (srpanj-kolovoz), Tiša B'Av

6. Elul (kolovoz–rujan)        

7. Tišri (rujan-listopad), Roš Hašana, Jom Kipur, Sukot, Šmini Aceret i Simhat Tora

8. Marhešvan/Hešvan (listopad-studeni)    

9. Kislev (studeni-prosinac), Hanuka

10. Tevet (prosinac-siječanj)              

11. Ševat (siječanj-veljača), Tu BiŠvat

12. Adar* (veljača-ožujak), Purim

Kada je riječ o prijestupnim godinama, one imaju 13. mjeseci; dodaje još jedan Adar – tada godina ima Adar I (to je dodani mjesec), a Adar postaje Adar II te se u njemu obilježava blagdan Purim. U 19-godišnjem ciklusu spomenutom na početku članka, prijestupnih godina je sedam, pa je tako, otprilike, svaka treća godina prijestupna.

Koji je danas dan?

I na kraju, želite li doznati koji je danas datum prema židovskom kalendaru (i obrnuto), na internetu se može pronaći nekoliko konvertera datuma, pri čemu treba naglasiti da nisu pouzdani ako konvertirate datume prije uvođenja gregorijanskog kalendara 1582. godine. Pa ipak, ako želite naprosto saznati kojeg ste dana i godine rođeni prema židovskom kalendaru, svakako će poslužiti svojoj svrsi. Jedan od takvih konvertera nalazi se na ovom linku.