Bogatstvo židovske kulture i tradicije očituje se i u raznim pokrivalima za glavu

Bogatstvo židovske kulture i tradicije očituje se i u raznim pokrivalima za glavu

Kakve to razne „kape“ nose židovski muškarci?

Pokrivanje glave, kako kod muškaraca, tako i kod udanih žena, važan je dio tradicije koji se, među sekularnim Židovima, danas uglavnom svodi samo na onu mnogima poznatu i prepoznatljivu malu, okruglu „židovsku kapicu“ – kipu, odnosno jarmulku. No kada je riječ o tradicionalnim Židovima koji strogo drže do običaja, postoji i čitav niz drugih pokrivala za glavu.

Oblik, veličina, materijali od kojih su izrađene, kao i prilike u kojima se te „kape“ trebaju nositi, razlikuju od zajednice do zajednice. Samo među hasidima postoji 15 različitih stilova pokrivala za glavu, a gdje su tek svi ostali.

No krenimo redom.

Zašto se pokriva glava?                                                  

Tradicionalno, muškarci stoljećima pokrivaju svoje glave u znak poštovanja prema Božjoj prisutnosti „iznad“. I mnoge ortodoksne udane žene pokrivaju kosu, pa i ovdje postoji niz stilova o kojima će drugom prilikom biti riječi. Pokrivanje glave zapravo je dio tradicije, običaj, a ne vjerski zakon, iako je u mnogim zajednicama toliko duboko ukorijenjen da je, na neki način, postao zakon.

Podrijetlo te prakse nije sasvim jasno. Tora kaže da je Aron, prvi veliki svećenik, nosio pokrivalo za glavu – turban - kao dio svoje ceremonijalne odjeće (Izlazak 28:36-38). Čini se da je običaj u židovskom narodu zaživio negdje u prvoj polovici prvog stoljeća nove ere i ostao prisutan do danas, evoluirajući u razne oblike na raznim krajevima svijeta.

U reformističkim zajednicama taj se običaj napušta, odnosno naglasak je na pravu izbora svakog pojedinca želi li pokriti glavu ili ne. Pritom i žene imaju izbor, pa i one mogu staviti kipu ako to žele. S druge strane, većina ortodoksnih Židova kipu nose cijelo vrijeme (osim kada spavaju ili se kupaju).

Između te dvije krajnosti, dakle, između napuštanja ovog običaja i stalnog nošenja nekakvog pokrivala za glavu, cijeli je spektar raznih običaja koji govore o tome kada bi zapravo trebalo pokriti glavu, u kojoj prilici? Tako će neki muškarci pokriti glavu samo u sinagogi, drugi dok uče Toru ili mole (ma gdje god bili), treći dok jedu… I neće uvijek odabrati kipu, nerijetko se stavlja i neka obična kapa, posebno su popularne one bejzbolske.

Ovom prilikom predstavit ćemo neke najčešće „židovske kape“.

Kipa ili jarmulka

Kipa ili jarmulka je vrsta malene kape koja prekriva samo tjeme. Židovi koji je ne skidaju, često će je nositi i ispod neke druge kape. Postoji nekoliko stilova kipot (množina od kipa) koji su uobičajeni diljem svijeta. Često stil nošenja kipe označava vjersku (pa čak i političku) pripadnost nositelja.

  • Pletena kipa - ova vrsta kipe zapravo je heklana i omiljena je među modernim ortodoksnim Židovima i Dati Leumi u Izraelu. Dolazi u raznim bojama i uzorcima, sa stilovima koji se stalno mijenjaju, a ponekad i razigranim varijacijama. Mnoge će žene heklati kipu svojim supružnicima, a to je i omiljena aktivnost baka. Židovi koji nešto više naginju ortodoksnoj struji, preferiraju potpuno crnu verziju pletene kipe.
  • Suede kipa – izrađena je od mekog i trajnog materijala, a na njoj su vidljiva i dva „šava“ koja vizualno dijele kipu na četvrtine. Ovaj stil je popularan u različitim prigodama. Upravo takve kipe najčešće nose haredi Židovi u svakoj prilici, a uobičajen je i među liberalnijim židovskim strujama, u raznim nijansama, duginim bojama, s reljefnim otiscima, prigodnim dizajnima za bar i bat micve…
  • Baršunasta kipa – ova je kipa izrađena od crnog baršuna s podstavom od tkanine. Omiljena je među haredima, ali se može naći i kod drugih, u raznim prilikama. Neki haredi Židovi smatraju baršunastu kipu ispunjavanjem strože obveze da se glava mora pokriti s dva sloja, iako se ne slažu svi s tim mišljenjem.
  • Buharska kipa – ova je kipa kulturno nasljeđe buharskih Židova. Buharski Židovi (Bukharian Jews) su podskupina Mizrahi Židova iz Srednje Azije, a porijeklom su perzijski Židovi. Smatra se da su jedna od najstarijih etno-religijskih skupina u Srednjoj Aziji. Njihove tradicionalne kipe su uobičajeno veće od ostalih, prekrivaju veći dio tjemena te su prekrasno izvezene. Osim što ih nose buharski Židovi, često ih nose i druga židovska djeca jer je manja vjerojatnost da će skliznuti s glave. Pritom mnogi vole njihovu živopisnost i omiljen su modni dodatak, pa tako i među ženama iz reformističkih pokreta.
  • Satenska kipa – ove mekane kipe od satena također su podstavljene i posebno su popularne među starijim generacijama konzervativnih i reformističkih Židova.
  • Jemenska kipa - Jemenski Židovi tradicionalno nose krutu, crnu, kupolastu kipu. Obično su izrađene od crnog baršuna te imaju lijepo vezene ukrasne obrube, a ponekad i vez po cijeloj kipi.
  • Breslovska kipa - Breslovski pokret utemeljio je rabin Nahman iz Breslova koji je bio praunuk Bal Šem Tova, utemeljitelja hasidizma. Pripadnici pokreta tradicionalno nose bijele pletene kipe koje često imaju pom na vrhu i slogan zajednice na rubu. No slične bijele kipe mogu se vidjeti i u nekim zajednicama koje nisu Breslov.

Veliki „šeširi“

Židove harede često se prepoznaje po karakterističnoj crno-bijeloj odjeći koja, među ostalim detaljima, uključuje i velike, crne šešire, pa i neobične „šubare“. Preko tjedna će često nositi otmjenije, ali „uobičajene“ šešire, dok će u nekim zajednicama za Šabat i blagdane te neke druge svečane prilike, nositi one velike, krznene. Nerijetko se ti svečani šeširi nose preko obične kipe jer se smatra da su dva pokrivala vrjednija od jednog.

  • Štrimel, spodik i kolpik – riječ je o velikim, cilindričnim krznenim šeširima koji se uobičajeno nose za Šabat i druge svečane prilike. Štrimel je vrlo širok smeđi šešir napravljen od životinjskih repova (obično lisice ili kune), dok je spodik obično viši i obojen u crno. Budući da je spodik obojen, cjenovno je povoljniji od štrimela, iako niti jedan od njih nije jeftin. Koji od njih će se nositi, obično je određeno običajima zajednice kojoj se pripada. Kolpik je pak smeđi poput štrimela, ali visok poput spodika te ga obično nose hasidske vođe u posebnim prilikama, a ponekad i njihovi sinovi i unuci. Postoje različite predaje o podrijetlu ovih pokrivala za glavu, od pretpostavke da su štrimeli bili jednostavno popularni u istočnoj Europi u ranom modernom razdoblju, do legende da su poljske vlasti zahtijevale od Židova da nose repove na glavi kako bi ih obilježili i ponizili. U svakom su slučaju duboko ukorijenjeni u tradiciji.
  • Fedore, hoiche šeširi i Platchige biber šeširi - ne nose svi hasidski Židovi krznene šešire, popularni su i crni šeširi s obodom, slični onim „klasičnim“. Članovi Chabada, na primjer, preferiraju fedore. Osobito tijekom tjedna, druge zajednice nose hoiche šešire koji su neproporcionalno visoki u odnosu na obod. Platchige biber šešir je sličan, ali ponešto niži u odnosu na hoiche. Ponekad će voditelji ješiva (židovskih škola) nositi varijantu jednog od ovih šešira, no s obodom okrenutim prema gore.
  • Kašket - neka hasidska djeca nose šešir koji se zove kašket kao alternativu kipi. Ima oblik poput buharske kipe, nema oboda, ali obično je potpuno crn i izrađen od filca.
  • Fes ili tarbuš - ovu cilindričnu crvenu kapu, ponekad s kićankom, tradicionalno su nosili Židovi iz bivšeg Otomanskog carstva, posebice iz Maroka. Židovi ga obično nazivaju arapskim imenom tarbuš te se i danas mogu vidjeti u uporabi.

Ovaj popis raznih stilova nije konačan, no svakako ukazuje na nevjerojatnu raznolikost i bogatstvo židovske kulture i tradicije.